Poštovani!
Nacionalni sindikat policije Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske je, u suradnji s pravnim i ustavnim stručnjacima, analizirao Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu P.Z.E. br. 394 te Vam dostavljamo primjedbe na neustavnost pojedinih zakonskih odredbi i suprotnost s odredbama konvencija Međunarodne organizacije rada, odnosno diskriminaciju članova nereprezentativnih sindikata.
Odredbe članka 192. predloženog Zakona o radu, koje uređuju da se određena materijalna prava iz Zakona o radu (jubilarna nagrada, božićnica, regres, otpremnina zbog odlaska u mirovinu i sl.) mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji je potpisnik kolektivnog ugovora, dovode u pitanje jednako pravo svih na udruživanje. Ovakvim prijedlogom Zakona o radu, a koji bi trebao biti jedan od temelja prava radnika, koja su se podzakonskim aktima i kolektivnim ugovorima u pravilu povećavala, dozvoljava se degradiranje odredbi Zakona o radu upravo odredbama kolektivnih ugovora i time smanjenje temeljnih prava radnika.
Navedene odredbe spornog članka 192. predloženog Zakona o radu su u suprotnosti i s drugim odredbama samog Zakona o radu, posebice člankom 165. koji radnicima omogućuje učlanjenje u sindikat po svojem slobodnom izboru, člankom 166. koji propisuje dobrovoljnost članstva u udruzi te člankom 168. koji propisuje da nitko ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj zbog članstva u udruzi, a postupanje protivno tim odredbama predstavlja diskriminaciju u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije. Nadalje, člankom 186. Zakona o radu je propisano kako radnik ne smije biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zbog članstva u sindikatu.
Odredbama članka 2. Konvencije o pravu na organiziranje i kolektivnom pregovaranju (Konvencija broj 98. Međunarodne organizacije rada), propisano je kako će se uplitanjem smatrati postupci pružanja financijske ili druge potpore udrugama radnika s namjerom da se te udruge stave pod nadzor poslodavaca, dok je odredbama članka 2. Konvencije o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organizacije (Konvencija broj 87. Međunarodne organizacije rada), propisano kako radnici imaju pravo, bez ikakve razlike i bez prethodnog odobrenja, pristupati udrugama prema svojem izboru.
I Konvencija za zaštitu ljudskih prava i sloboda člankom 11. propisuje slobodu udruživanja i pravo pristupanja sindikatima radi zaštite svojih interesa, bez postavljanja ograničenja ostvarivanju tih prava.
Također, odredbe članka 192. predloženog Zakona o radu su u suprotnosti s vrednotama ustavnog poretka Republike Hrvatske navedenima u članku 3. Ustava, kao i u suprotnosti s pravima i slobodama navedenima u članku 14. Ustava.
Navodimo i dijelove Izvješća Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Sabora RH od 13. listopada 2022. godine o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu P.Z.E. br. 394: „Predloženo rješenje kojim se otvara mogućnost za ugovaranje većeg opsega prava za radnike članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora predstavlja prijepor. Ugovaranje pogodnosti isključivo za članove sindikata potpisnika kolektivnog ugovora utječe na slobodu sindikalnog organiziranja i radnikova izbora/dobrovoljnog učlanjivanja“.
Hrvatska udruga poslodavaca je 3. listopada 2022. godine u svom priopćenju izrazila protivljenje ovakvom zakonskom uređenju, smatrajući diskriminirajućim dijeljenje zaposlenika i jasno iznoseći stav da hrvatski poslodavci neće isplaćivati zaposlenicima božićnice i nagrade ovisno o tome jesu li u sindikatu ili nisu.
Napominjemo da je člankom 8. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata (NN 93/14 i 26/15), propisano da pravo na kolektivno pregovaranje o sklapanju kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike ima sindikat koji u članstvu ima 20% radnika od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost, odnosno posljednjim prebrojavanjem je utvrđeno da sve državne službenike i namještenike predstavljaju 2 policijska sindikata; Sindikat policije Hrvatske i Nezavisni sindikat djelatnika MUP-a.
Pretpostavka je da upravo ta dva sindikata mogu imati izravne koristi od predloženog zakonskog uređenja jer se uvodi razlika između članova sindikata potpisnika kolektivnog ugovora i članova sindikata nepotpisnika kolektivnog ugovora.
Za bolje shvaćanje odnosa reprezentativnih sindikata prema državnim službenicima i namještenicima koje zastupaju, skrećemo pozornost na nekoliko recentnih primjera štetnog djelovanja.
Vrhovni sud RH je 3. studenoga 2021. godine u oglednom postupku koji se vodio pod brojem Gop-1/202., donio odluku da državnim službenicima u razdoblju od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine ne pripada pravo na uvećanje plaće od 6%, budući da su reprezentativni sindikati državnih službi potpisivanjem Izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike 23. prosinca 2016. godine, utvrdili za 2016. godinu osnovicu za obračun plaće u iznosu od 5.108,84 kn, unatoč rastu realnog BDP-a na međugodišnjoj razini 2 i više posto za dva uzastopna tromjesečja, a pravo na osnovicu u iznosu od 5.415,37 kn je pripalo javnim službenicima i namještenicima.
I u ovom kontekstu ograničavanja materijalnih prava članova pojedinih sindikata, predstavnici javnih službi su kroz članak 94. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN 56/22) potpisali s Vladom odredbu kojom se dopušta razlikovanje člana i nečlana sindikata pri primjeni prava iz kolektivnih ugovora, ali ne postoji razlika između članova sindikata potpisnika kolektivnog ugovora u odnosu na članove sindikata koji nisu potpisnici kolektivnog ugovora.
Naime, u tijeku je kolektivno pregovaranje između navedenih reprezentativnih sindikata državnih službi i Vlade RH o visini osnovice plaće državnih službenika, a pritom i kao svaki put dosad, sindikati državnih službi pristaju na manji opseg prava za državne službenike i namještenike nego sindikati javnih službi, podsjećamo, paralelno s donošenjem predloženih izmjena Zakona o radu, kojima se pogoduje upravo njima. Usto, reprezentativni sindikati nisu ispunili svoju obvezu iz članka 9. stavak 6. Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata: „Pregovarački odbor sindikata dužan je tijekom kolektivnog pregovaranja obavješćivati nereprezentativne sindikate ili sindikate koji nisu zastupljeni u pregovaračkom odboru o tijeku pregovora te im omogućiti iznošenje mišljenja i prijedloga od posebnog interesa za njihove članove“.
Stoga, upozoravamo da bi izglasavanje ovakvih izmjena i dopuna Zakona o radu, pod egidom jačanja sindikalnog djelovanja, zapravo pogodovale pojedinim interesnim skupinama i dovele do smanjivanja prava radnika kroz ugovaranje nepovoljnijih kolektivnih ugovora, dok poslodavac Republika Hrvatska na ovaj način ne bi osigurala svoju zakonsku obvezu: uvjete za slobodno djelovanje sindikata.
Nacionalni sindikat policije MUP-a RH će upotrijebiti sva dostupna pravna sredstva u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji te o diskriminaciji naših članova obavijestiti zainteresirane međunarodne organizacije rada, kako bismo zaštitili svojih više od 4.200 članova, zaposlenika ne samo Ministarstva unutarnjih poslova RH, već i drugih državnih službi (carinskih službenika, pravosudnih policajaca, poreznih djelatnika i djelatnika drugih ministarstava i državnih tijela).
S poštovanjem,
PREDSJEDNIK
Bono Tomašević